TADIĆ: Optužnicom protiv Dodika žele oteti teritoriju i imovinu Republike Srpske

U intervju za portal Rikoset.live Ognjen Tadić otkriva zašto je prihvatio funkciju savjetnika predsjednika Republike Srpske, šta misli o sudskom procesu protiv Dodika i šta je cilj optužnice, ali i šta misli o Kristijanu Šmitu.

Mnoge je iznenadilo Vaše imenovanje za savjetnika predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, kako je došlo do saradnje i Vašeg angažmana?

-Iznenadilo je samo one koji misle da se politika vodi samo zbog ličnih interesa i ambicija ili zbog ličnih odnosa između političara. Ne znam gdje bih drugo bio u trenutku kada se vodi politička borba za čuvanje imovine i teritorije Republike Srpske i za odbranu Dejtonskog mirovnog sporazuma od Šmitovih pokušaja uzurpacije funkcije visokog predstavnika?

Savjetnik ste Milorada Dodika, ali ste po struci i pravnik. Kako gledate na optužnicu protiv Milorada Dodika i Miloša Lukića?

– Politički proces nastao zbog toga da bi se Kristijanu Šmitu otvorio prolaz za prodor u Republiku Srpsku. Neshvatljivo je da iko misli da je normalno da u 21. vijeku bilo ko, a posebno neki strani uzurpator, objavi tzv. izmjene krivičnog zakona BiH kojim se kaže da će svako ko ne poštuje njegovu volju i odluke ići u zatvor?! E zamislite na šta liče Sud i Tužilaštvo BiH kada tome pridaju značaj?

Da li smatrate da je konačni cilj optužnice da se Miloradu Dodiku onemogući političko djelovanje?

-To je cilj optužnice, a optužnica je dio političkog procesa kojim se želi nametnuti uzurpator Šmit i oteti teritorija i imovina Republici Srpskoj i drugom entitetu. Tako da se to u cjelovitom kontekstu mora razumjeti.

Zašto smatrate da je Milorad Dodik smetnja i kome?

-Svaki pojedinac ili politička stranka koja dobije preko 50% izborne podrške nalazi se pred zahtjevom javnosti da zastupa nacionalne interese. To je prosto tako. Predsjednik Dodik je prihvatio taj zahtjev i bilo je neizbježno da u određenom momentu dođe do usijanja odnosa sa onima koji to ne mogu prihvatiti, bilo da se radi o strancima ili faktorima iz federalnog Sarajeva. U takvoj situaciji ni moje ni bilo čije nije da tražimo način da nas taj konflikt izbjegne, jer koliko god daleko da bježimo on će nas kad-tad sustići, kao što je sustigao i ljude koji sada vode Republiku Srpsku. O tome govori skoro nepregledan niz napada na sve dosadašnje predsjednike Republike Srpske.

Koja je uloga Kristijana Šmita u ovom procesu?

-On je instrument preko koga se na antidejtonski način pokušava nametnuti pravilo da ni sada niti bilo kada u budućnosti nije potrebna odluka Savjeta bezbjednosti UN za imenovanje visokog predstavnika za BiH. To bi ugrozilo mir, isto kao što je već ugrozilo političku stabilnost. Konflikt neimenovanja visokog predstavnika za BiH je konflikt velikih sila u Savjetu bezbjednosti UN, a na koji je BiH trebala dati jedinstven odgovor proglašavajući svoju punu suverenost, kao što je to predlagala Republika Srpska. Izostanak tog odgovora povod je za aktuelnu krizu iz koje sa što manje štete pokušavamo izvući i narod i Republiku Srpsku i BiH. U širem smislu pojava poput Kristijana Šmita može se posmatrati i kao novi oblik specijalnog hibridnog rata u cilju zauzumanja manjih država i njihovog stavljanja pod protektorat, danas protiv Srba i BiH, a sutra, ukoliko se pokaže kao uspješan model, i protiv mnogih drugih naroda i državica.