Predizborna priča ili nešto više: Šta bi donijele NACIONALNE IDENTIFIKACIONE KARTICE za Srbe u dijaspori

Ideja Milorada Dodika da Srbija i Srpska izdaju nacionalne identifikacione kartice Srbima u dijaspori, niže pozitivne reakcije, ali i pitanja bez odgovora.

Srpski član Predsjedništva rekao je da će u Republici Srpskoj biti pokrenuta inicijativa da se svim Srbima iz Rumunije, koji se identifikuju sa Srpskom, izda nacionalna identifikaciona kartica. Potom je ideju proširio na sve Srbe vani.

– Pokrenuću inicijativu da RS i Srbija kreiraju identifikacionu nacionalnu kartu za sve naše ljude koji se identifikuju s Republikom Srpskom na bilo koji način, da se smatraju domaćim i da imaju sva moguća prava na školovanje, zdravstvo, otvaranje firmi, objekata – rekao je Dodik u Rumuniji.

Mnogo nepoznanica

Ideja je još u ranoj fazi tako da više detalja nije poznato: da li je zakonski moguće našim ljudima koji nemaju državljanstvo RS i BiH omogućiti u Srpskoj ista prava kao onima koji to sve imaju; da li postoji način da se ova ideja blokira s nivoa BiH, kao i mnoge druge iza kojih su zajedno stajale Srpska i Srbija; hoće li kartica biti simboličnog ili suštinskog karaktera…

Stojan Stevanović, predsjednik Udruženja matice i dijaspore „Koreni“ i predsjednik Udruženja srpskih privrednika u Švajcarskoj, kaže za Srpskainfo da je Dodikova ideja dobra i da se nada da neće ostati na nivou predizborne priče. Stevanović kaže da su privrednici i dijaspora između sebe često raspravljali o ovoj temi, ali da o njoj nikada nije bilo riječi na sastancima s predstavnicima vlasti.

– Jedna od bolnih tački je baza naše dijaspore, RS je počela da radi na tome… Ja sam predstavnik srpskih privrednika i predsjedavajući te poslovne dijaspore čitavog svijeta, ali nismo nikada razgovarali na temu nacionalnih identifikacionih kartica – dodaje Stevanović.

Na pitanje da li naši privrednici iz dijaspore sada imaju problema kada dođu u Srpsku i žele da ulažu, Stevanović odgovara da više nema tih problema, ali da uglavnom nema ni pomoći.

– Znate da Lopare prednjače u tome, da je dijaspora sa uloženih 50 miliona vaskrsla tu opštinu. Mnogo zavisi od lokalne vlasti. U Gradišku smo pozvani na Ekonomski forum s dijasporom. Gradonačelnik Gradiške je svima raširio ruke, svi smo dobrodošli. U Srbiji su se izborili da naši ljudi iz dijaspore koji ulažu u Srbiju imaju iste aršine kao i Austrijanac; doskora nije bilo tako. Dakle, nema prepreka, ali nema ni pomoći – zaključuje Stevanović.

Mapiranje

Ministar za evropske integracije i međunarodnu saradnju RS, Zlatan Klokić, u potpunosti podržava inicijativu srpskog člana Predsjedništva BiH. Naglašava da je kreiranje ID kartica ideja od koje korist može da bude višestruka.

– Pored toga što je to projekat od nacionalnog interesa, koji će objediniti i zbližiti sve Srbe ma gdje živjeli, omogućiće i brojne pogodnosti za one koji budu posjedovali tu karticu. U RS će se osjećati kao domaći i imaće sva prava na školovanje, zdravstvo, na otvaranje firmi, kao da nisu otišli da žive i rade u inostranstvo. Praktično bi se otvorila vrata za one koji žele da ulažu u RS. Mi kao ministarstvo već nekoliko mjeseci radimo na mapiranju naše dijaspore kroz registar dijaspore RS, što predstavlja solidnu bazu. Cilj nam je da se zajedno s projektom identifikacionih kartica naši ljudi u rasijanju aktivno uključe i sarađuju sa RS i institucijama RS. Svakako da će to zahtijevati izmenu određenih zakona, što će omogućiti sve ovo – da ljudi lakše dolaze do dokumenata i svega što je potrebno da se osjećaju kao domaći u RS i u Srbiji – kaže Klokić za Srpskainfo.

Može li Dodikova inicijativa da ima prepreke pravne prirode?

Poruka s Kozare

Advokat iz Banjaluke, Aleksandar Jokić, smatra da formalno ovakva kartica može imati samo snagu članske karte nekog udruženja, ali da ne bi smjela da bude išta više od toga.

– Prije svega, jer bi to značilo da mi diskriminišemo građane drugih država, dajući nekima od njih neka prava, koja ostali neće imati. Pored toga, zabrinjava malo to institucionalno označavanje ,,nas“ u odnosu na ,,njih” i ne budi nikakve pozitivne asocijacije. Sa druge strane je jako diskutabilno kako bismo to proveli i u jednostavnijoj državi, a kamo li u ovako složenoj kakva je BiH. Mislim da je ovo samo dio predizbornog folklora. Kao što su naši građani u inostranstvu vrijeđani na skupu SNSD na Kozari prošle godine, tako su sada svi oni dobrodošli i poželjni – kaže Jokić za Srpskainfo.

Pomenuti skup SNSD, osim po masovnoj posjeti, pamti se i po riječima stranačkog lidera, Milorada Dodika, koji je poručio da se u Srpskoj najbolje živi, dok je dijasporu pomenuo u negativnom kontekstu.

– Mi smo oni koji vole svakog čovjeka, muškarca i ženu koji ovdje žive i koji hoće da žive ovdje bez obzira na one koji stalno govore da je na nekim drugim mjestima nešto kao malo bolje. A onda kada nam se vrate u iznajmljenim automobilima i za nekoliko dana spucaju sve svoje plate da bi se pokazali kako su moćni, odlaze na teške poslove koje rade tamo negdje na Zapadu i kažu da im je dobro, a nama je najbolje ovdje – poručio je tada Dodik.

Srpski svijet

Direktor Centra za regionalizam iz Novog Sada, Aleksandar Popov, kaže da se Dodikova nova inicijativa poklapa s koncepcijom Srpskog svijeta, koju je Aleksandar Vulin iznio na konferenciji svoje stranke, u prisustvu Aleksandra Vučića.

– Vučić nije negirao tu opciju, nego je branio u nekim svojim izjavama. Tako da Dodik, kao i Vulin, govori ono što Vučić obično misli. Mislim da to naliježe na cijelu priču oko Kosova, oko sjevera Kosova, pojačavajući adute Beograda. Jer, stiglo je pismo iz Njemačke i Francuske u kome se eksplicitno traži da u što kraćem roku Srbija normalizuje odnose s Kosovom. Djeluje mi da je sve to dio igara, da se pojača ucenjivački kapacitet Srbije koja je izložena dvostrukom pritisku – oko Kosova i uvođenja sankcija Rusiji. Za sada se Beograd ništa nije izjasnio oko toga, niti sam čuo da tu postoji takva inicijativa. Ali često Dodik govori nešto s čim se Beograd slaže, ali ne bi u tom trenutku da izađe s takvim inicijativama – ocjenjuje Popov za Srpskainfo.

Povlačeći paralelu sa idejom, Popov kaže da postoje slučajevi, kao što je Mađarska, koja pod određenim uslovima daje mogućnost na državljanstvo svima čiji su preci rođeni na teritorijama pod nekadašnjom Austrougarskom.

– To je slučaj sa državama koje su nekada bile imperija ili dio imperije. Srbija nikada nije bila imperija, niti je imala imperijalnu vlast, tako da se radi samo o inicijativi, a vidjećemo koliko je realna – kaže Popov.

Šef Predstavništva RS u Vašingtonu, Obrad Kesić, izjavio je da će nacionalne identifikacione kartice otvoriti mogućnost ljudima u dijaspori, koji su se morali odreći državljanstva, da ponovo ostvare svoja prava.

– Osjećaj pripadnosti je mnogo bitan, a ove kartice će omogućiti da ljudi u dijaspori osjećaju da pripadaju jednom nacionalnom biću. Svaka država mora da se bori za svoj narod i svoje građane. Često se dešava da se treća generacija otuđi, a ovo je još jedan način da se povežu sa svojim narodom, maticom i da sačuvaju mogućnost za školovanje – rekao je Kesić za RTRS.

CVIJANOVIĆ: PROJEKAT OD NACIONALNOG ZNAČAJA

Predsjednica Srpske, Željka Cvijanović, istakla je da je kreiranje nacionalnih identifikacionih kartica projekat od nacionalnog značaja. Ona je rekla da RS želi da identifikuje sve njene ljude koji žive u inostranstvu, koji žele da ulažu u Srpsku i da koriste sve pogodnosti koje imaju njeni građani.

– Ovo je nadogradnja jednog projekta koji je počeo prije nekoliko godina, a podrazumijevao je mapiranje dijaspore. Predradnje su nastavljene i mi već danas imamo dobru bazu podataka, ali želimo da se naši ljudi intenzivnije aktiviraju, te da konačno raspolažu svim onim pravima koji imaju građani Republike Srpske i da ih tretiramo kao ljude koji žive ovdje – rekla je Cvijanovićeva.

Izvor: Srpskainfo.com

Izvor: