KOMPROMIS ILI NASTAVAK KRIZE Šta će donijeti novi sastanak vladajuće većine na nivou BiH

Mogu li stranke koje čine većinu na nivou BiH pronaći kompromis za političku krizu ili će ona biti nastavljena? Odgovor će se znati već u utorak za kada je zakazan sastanak SNSD, HDZ BiH i “Trojke”.

Na sastanku će se pokušati naći kompromisno rješenje za nastalu krizu, a SNSD je već dostavio svoje prijedloge u kojima se, između ostalog, traži da se konstatuje ono što u Ustavu stoji, a to je da je BiH sastavljena od dva entiteta i tri konstitutivna naroda, podijeljena teritorijalno po principu 49:51.

SNSD traži i odlazak stranih sudija iz Ustavnog suda BiH i usvajanje zakona o Ustavnom sudu BiH.

Stavovi

S druge strane, poznato je od ranije da stranke “Trojke” traže povlačenje posljednjih odluka Narodne skupštine RS koje se tiču Ustavnog suda BiH i visokog predstavnika, dok HDZ BiH zahtijeva reforme Izbornog zakona.

Dodik je potvrdio da su srpska i hrvatska strana napisale svoje viđenje rješenja postojećih problema u funkcionisanju vlasti na nivou BiH za sastanak lidera stranaka naredne sedmice, dok stranke iz Sarajeva to još nisu učinile.

– Trebalo je da svi u istom trenutku napišemo i da onda kažemo “evo ovdje su zajedničke tačke”. Oni ili stvarno ne mogu da napišu zajednički stav ili ne znam šta, uglavnom mi ne znamo o čemu ćemo razgovarati tamo i to nije ravnopravno – rekao je Dodik.

Pismo Guteresa

Poslanik SNSD u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, Milorad Kojić, ističe da je teško biti optimističan da će stranke postići kompromis na sastanku koji je zakazan za utorak.

– Teško je biti optimističan imajući u vidu sve načine na koje stranke iz Sarajeva, u konkretnom slučaju stranke Trojke, rade i postupaju, a posebno imajući u vidu zadnje postupanje u smislu falsifikovanja pisma koje je generalni sekretar UN Antonio Guteres poslao srpskom članu Predsjedništva BiH. U tom smislu jako je teško bilo šta pozitivno očekivati od predstavnika sarajevskih stranaka – kaže Kojić za Srpskainfo.

On ističe da politički predstavnici iz Srpske zagovaraju institucionalan dogovor, dok stranke iz Sarajeva zagovaraju i podržavaju da “stranci i strani turisti nameću rješenja”.

– Ako se budemo držali slova Dejtona, mislim da kompromis i dogovor ne može biti upitan i da će se vrlo lako usaglasiti i dogovoriti svi stavovi.  U suprotnom, od dogovora nema ništa – ističe Kojić.

Pitanje imovine

Dodaje da ne treba ulaziti u razgovore o temama koje su riješene Dejtonskim  mirovnim sporazumom, poput imovine, što sada pokušava da učini Kristijan Šmit, kojeg institucije Srpske ne priznaju za visokog predstavnika, a što stranke iz Sarajeva podržavaju.

– Vidimo da njemački turista pokušava kroz neke radne grupe da podvali Srpskoj rješenja koja se odnose na pitanje imovine. Predlažu da lokalna zajednica raspolaže imovinom, ali da je titular i nosilac toga BiH, što je za nas nedopustivo, jer je to pitanje riješeno u Dejtonu – ističe Kojić.

Dodaje da umjesto što se gubi vrijeme na pitanja koja su riješena Dejtonom, snagu treba usmjeriti na rješavanje 14 prioriteta koji su ključni i bitni da bi BiH postala dio EU.

– Ako to bude fokus i ako to budu prihvatili političari iz Sarajeva, mislim da neće biti problem da se dogovorimo, a ako se budu vraćali na teme iz 1995. godine, onda dogovora neće biti – zaključuje Kojić.

 

Izvor: srpskainfo.com