Ko će nam provoditi iduće izbore: Iz odluke u odluku CIK je gubila kredibilitet

Očigledno nevažeći listić za listu PDP postao je stvarno nevažeći po shvatanju CIK tek nakon što je po drugi put Apelaciono vijeće Suda BiH prihvatilo žalbu SNSD i po drugi put poništilo odluku CIK.

U međuvremenu, nizale su se brojne političke izjave u RS, od kojih su neke prevazilazile granicu javne komunikacije i dovodile do novih političkih pa i međuljudskih podjela u društvu. Dok su se pravni stručnjaci, istovremeno, čudili smjelosti CIK da prvi put postupi suprotno sudskoj odluci.

Besmislene odluke CIK
Ovo je, nadamo se, “tačka na i” brojnih nelogičnih, beskorisnih, zbunjujućih, pa čak i nezakonitih poteza CIK u proteklom izbornom procesu. Osim poslovične sporosti u brojanju glasova, sjetimo se da su na sred prebrojavanja glasova za predsjednika Republike Srpske odlučili da krenu iz početka, uvodeći do tada nepoznati pojam „ponovljeno kontrolno brojanje“.

Ako je u tom slučaju Sud BiH i presudio da je CIK imala pravo, na kraju se pokazalo da je njihov potez bio besmislen, jer su i nakon tog brojanja proglasili da je Milorad Dodik pobijedio Jelenu Trivić.

Sve to uz šokantne podatke iz Glavnog centra za brojanje o nestanku desetina vreća s glasačkim materijalom. Pri tome, Izvještaj Glavnog centra za brojanje nikada nisu dali javnosti na uvid, čak ni kada je to tražila članica CIK, Vanja Bjelica Prutina, koja je, inače, u javnosti iznosila dijametralno suprotne podatke od predsjednika, Suada Arnautovića, što je dodatno sluđivalo ionako zbunjenu javnost. Ne treba zaboraviti ni da je Prutina jedan period imala čak i policijsku zaštitu, zbog navodne ugroženosti nakon prozivki na ličnoj osnovi od funkcionera Srpske.

Nastavak konfuzije

Kada je na red došlo potvrđivanje rezultata opštih izbora, na red je došla i nova konfuzija u djelovanju CIK.

Prvo oko kompenzacionih mandata, pa onda i oko rezultata za potpredsjednika RS. To je na svojoj koži najbolje osjetio Ivan Begić, nezavisni kandidat, koji je čak bio proglašen pobjednikom za tu funkciju, ali samo na nekoliko časova. Suad Arnuatović se naknadno ispravio, i to pred TV kamerama, i rekao da je potpredsjednik ipak Davor Pranjić.

Pali na testu povjerenja

Bivši predsjednik CIK BiH, Branko Petrić, kaže da ovaj saziv CIK teško da može da prođe novi test povjerenja javnosti i struke.

– Većina njih su tu instalisani da provode određenu politiku, bez obzira na zakone. I oni to rade, ali nisu baš najbolje bili uvježbani, pa je to bilo očigledno i vidljivo svakom laiku, a kamoli onom ko se nešto razumije u izborne procese. To mora biti tema ozbiljnih analiza, razgovora i zakonskih intervencija, ako neko planira ozbiljno da vodi ovo društvo – kaže Petrić za Srpskainfo.

Tvrdi da se nešto slično nekada dešavalo i u Makedoniji, gdje je ista kompozicija i nadležnosti CIK.

– Oni su uhvaćeni na djelu da rade nezakonito. Boga mi, svi su smijenjeni, a troje-četvoro ih je završilo u zatvoru. Dobili su višegodišnju robiju. Postavljena je privremena komisija na dvije godine. Bili su toliko kompromitovani u političkim instrukcijama koje su provodili da se moralo na taj način intervenisati. Na koji će način to da urade ovi naši, ne znam. Po svemu, CIK mora da bude nezavisna, kao što bi trebalo da budu i sudije – zaključuje Petrić.

Naučiti se vladavini prava

Vehid Šehić, još jedan bivši predsjednik CIK BiH, poručuje da se moramo naučiti vladavini prava, koja podrazumijeva poštivanje ustava, zakona i odluka svih sudova, u konkretnom slučaju Suda BiH.

– Mora se postupiti po nalogu Suda BiH. To je pravilo za građane, ali i za ljude koji rade u institucijama. Meni je neprihvatljivo, bez obzira da li se slagao ili ne, da se ne poštuje odluke suda. Kada CIK nije postupila po nalogu Suda BiH, to je stvorilo još veći stepen nepovjerenja u tu instituciju i to je do njih. Sigurno da je ovaj čitav postupak oko izbora četvrtog delegata stvorio konfuziju. Sigurno je da to stvara jednu vrstu nepovjerenja u institucije ove države, nepoštivanje institucije koja donosi zadnju odluku, a to je uvijek sud, jer mi tamo tražimo svoju pravdu. To sigurno utiče na povjerenje građana, više nego političkih stranaka, jer će one uvijek imati svoje stavove. Nas praksa uči da stranke poštuju odluke sudova i drugih institucija samo kada njima odgovaraju – kaže Šehić za Srpskainfo.