DENIS ŠULIĆ ZA NACIONAL: Uvijek sam branio institucije RS i zato sam problem

Planirano je da budete na čelu ministarstva za ljudska prava i izbjeglice na nivou BiH, zbog pritisaka iz Sarajeva postali ste ministar trgovine i turizma u Vladi Republike Srpske. Da li Vam je žao zbog promjene?

-Naravno da ne žalim. Politički izazov u Sarajevu bio bi veoma zanimljiv, ali mene je ipak birao narod Republike Srpske i drago mi je da je moje mjesto u ministarstvu Vlade Republike Srpske i da podnosim račun za svoj rad građanima Republike Srpske. Naravno, da sam i u Sarajevu radio bih u interesu građana Republike Srpske i znam da to smeta Sarajevu, ali meni je to dodatan benefit i znak da radim dobro svoj posao i siguran sam da neću iznevjeriti građane koji su me birali na izborima.

Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice najbolje govori o Bosni i Hercegovini, rodio sam se kada je počinjao građanski rat u BiH, danas imam trideset godina a mi i dalje imamo ministarstvo za raseljena lica. Upravo to je najbolji primjer koji govori koliko je BiH usporena stalnim opstrukcijama političkog Sarajeva i  međunarodne zajednice dok smo mi iz Republike Srpske okrenuti prosperitetu i želimo da rješavamo probleme naših građana. Cilj političara iz drugog entiteta je samo opstrukcija Republike Srpske, pa čak i pod cijenu da opstruišu i sami sebe.

Zašto je Denis Šulić problem  za Sarajevo?

-Zato što sam branio institucije Republike Srpske i na to sam ponosan i uvijek ću ih braniti. Kao potpredsjednik NSRS nisam dozvoljavao ljudima iz Evropske unije ili tzv. međunarodne zajednice da se s omalovažavanjem odnose prema Republici Srpskoj. Ljude s takvim ponašanjem sam sankcionisao, da li zabranom dolaska na sjednice NSRS ili oštrim odgovorima na sastancima, pa su tako neki evroparlamentarci odbijali da održe zajedničku press konferenciju iako je ranije najavljena.

Moj potez kao poslanika, potpredsjednika NSRS ili sada kao ministra nije urađen na štetu bilo kog čovjeka iz FBiH, ali sam revnosno čuvao institucije i prava građana Republike Srpske. Mi nikada ne želimo ništa da oduzmemo od nadležnosti Federacije Bosne i Hercegovine, mi ne želimo da se šume i rijeke u FBIH upišu u vlasništvo Republike Srpske ali želimo da šume, vode i poljoprivredno zemljište koje su na području Republike Srpske pripadnu narodu Republike Srpske. To nije potez protiv Federacije BiH, to je samo potez za građane Republike Srpske.

Kada ste preuzeli mjesto ministra trgovine i turizma dočekali su Vas problemi na koje niko nije mogao uticati kao što je inflacija.Najavili ste da će te pratiti cijene osnovnih životnih namirnica i kontrolisati ih. Kako planirate vršiti kontrole?

-Inspektorat koji je posebna institucija ima odličnu saradnju s ministarstvom trgovine i turizma. Mogu obećati da će svaki poslovni subjekat koji želi na inflaciji zaraditi ekstra profit biti kažnjen. Za prvih sedam dana mog mandata napisali smo 90.000KM kazne, to je činjenica koja me ne raduje ali smo pokrenuli ponovo priču u javnosti ko poštuje a ko ne poštuje odluke Vlade RS.

Vlada Republike Srpske donijela je odluku da pomogne svojim građanima. Za najugroženije smo krajem godine spremili pakete od osnovnih životnih namirnica iz naših interventih nabavki koje su u sklopi ministarstva trgovine i turizma i  na taj način građanima olakšamo ovaj inflatorni udar koji se desio, ne krivicom Vlade Republike Srpske već je izazvan problemima na globalnom nivou.

Da pređemo na ljepše teme, kakav je značaj Srpska opena?

-Srpska open je najveći sportski a slobodno mogu reći i privredni i turistički događaj u Republici Srpskoj ove godine. Siguran sam da je Srpska open najznačajniji sportski događaj od osnivanja Republike Srpske i činjenica da se u isto vrijeme održavaju tri ATP turnira u Barseloni, Minhenu i Banjaluci i da je po pozicijama igrača najjači naš u Banjaluci govori o važnosti ovog događaja. Bio sam na turniru i čuo sam mađarski, njemački i engleski jezik i to pokazuje da je veliki broj ljudi došao u Republiku Srpsku iz Evrope da gleda Srpska open. Srpska open je pratilo 236 televizija iz cijelog svijeta, poslali smo predivnu sliku i pokušaćemo da se i narednih godina turnir igra u Banjaluci.

U neformalnim razgovorima kada su me pitali kako je to moguće, primjer imamo u Kanadi gdje se turnir jedne godine održava u Torontu, a sledeće u Montrealu. Koncept koji bi mogao biti idealan za našu situaciju i mogao bi se jedne godine održavati Beogradu a sledeće u Banjaluci.

Šta je urađeno da bi se medijska pažnja koju je zahvaljujući Srpska openu dobila Republika Srpska predstavila naša zemljaa i mnoge prirodne ljepote koje imamo?

– Turistička organizacija Republike Srpske ima svoj info štand i dijeljene su promotivne brošure o prirodnim ljepotama i turističkim potencijalima Republike Srpske. Direktnim obraćanjem posjeticioma Srpska opena željeli smo otvoriti Republiku Srpsku i pored Banjaluke koja je prelijepa pokazati da imamo i druga brojna mjesta koja kriju bisere prirode kakva se ne mogu vidjeti u zemljama okruženja, niti u Evropi. Svakako na budućim međunarodnim sajmovima turizma koristićemo Srpska open kao jedan od brendova Republike Srpske da dodatno pozicioniramo i mapiramo Republiku Srpsku na mapi turističkih destinacija.

Šta su prednosti Republike Srpske na kojima može fokusirati svoj turistički razvoj?

-Dobri ljudi, prirodne ljepote, dobra hrana… Prirodne ljepote koje Republika Srpska ima od Perućice, Jahorine, Kozare, Trebinja, Višegrada uz dobre domaćine su nešto što je najveći kvalitet Republike Srpske. Ipak, ono što je jako važno da mi nikada ne ugrozimo naše prirodne resurse tako što ćemo dovesti sto, hiljadu ili više hiljada turista u Republiku Srpsku. Naša prirodna bogatstva su blaga koja smo mi naslijedili i koja mi moramo sačuvati za generacije posle nas.

Da li je blago i rijeka Una?

-Sigurno da jeste, rijeka Una je jedna od najljepših rijeka u Evropi. Vlada Republike Srpske i NSRS u kojoj sam ja predsjedao usvojila odluku o proglašenju Une kao nacionalnog parka, parka prirode, upravo zbog toga što s druge strane imamo nerazumijevanje Vlade Republike Hrvatske koja želi da u neposrednoj blizini Une na Trgovskoj gori skladišti nuklearni otpad, što nije dobro. Ja sam i pio vodu iz Une i pokušao i na taj način da skrenem pažnju kao narodni poslanik na važnost Une. I kada smo već pomenuli Unu, želim da kažem da je Una jedna od rijetkih stvari po pitanju koje nema podjela na vlasti ili opoziciju, na političke partije iz FBiH i Republike Srpske, na nacionalne već je prevashodno cilj svih ljudi koji se bave politikom da svim zakonskim sredstvima spriječimo Hrvatsku da napravi nuklearno odlagalište u blizini rijeke Une.

Prošla godina je bilježila rekorde, kakve su prognoze za 2023. godinu?

-U prvom dijelu godinu pokazatelji su dobri i idemo ka rekordnom broju noćenja i dolazaka u Republiku Srpsku. Prošla godina je bila preko milion noćenja, siguran sam da ćemo i ove godine imati preko milion noćenja. Želja nam je da određenim promjenama prema turističkim agencijama, izmjenama i dopunama u zakonu o turizmu uredimo određene oblasti, imamo zakon o boravišnoj taksi koji je u pripremi i o kome će narodni poslanici odlučivati u trećem kvartalu godine, zakon o ugostiteljstvu… sve stvari su upravo hodogrami kako se trebamo kretati da od Republike Srpske napravimo bolju turističku destinaciju i da povećamo broj dolazaka ljudi, a samim tim da povećamo i udio turizma u BDP-u Republike Srpske koji sigurno može biti veći od trenutnih 1%.

Da li su i ove godine planirani turistički vaučeri?

-Turistički vaučeri su sastavni dio zakona o turizmu, definisano je da može kategorijom 62 1A i to je dobro da smo vaučere definisali kao zakonsku kategoriju zbog samog usvajanja budžeta. Budžet je usvojen krajem godine, a zakon o vaučerima usvojen je u februaru i u budžetu za ovu godinu nismo mogli planirati sredstva za turističke vaučere ali su od naredne godine u zavisnosti od mogućnosti budžeta biti redovna stavka.

U razgovorima s predsjednikom Vlade i sa ministricom finansija tražimo rješenje da pronađemo sredstva i za 2023. godinu. Vaučeri su se pokazali kao dobro rješenje koje su koristili građani Republike Srpske što potvrđuje informacija da je 67.000 vaučara iskorišteno u protekle dvije godine. Kroz vaučere dodatno smo pomogli turističkoj zajednici.