Šarović je poručio da je preporuka Glavnom odboru da krene u unutarstranačke izbore. Dakle vanredne.
-Ostavke su date Glavnom odboru. On ne može da ih odbije jer su neopozive. Glavni odbor će 12. novembra vjerovatno donijeti odluku o raspisivanju novih unutarstranačkih izbora. Izbori treba da idu brzo i hitno, u naredna dva mjeseca– kaže za Srpskainfo Đorđe Milićević.
Postavlja se pitanje ko će da vodi stranku u periodu dok ne bude izabrano njeno novo rukovodstvo. Prema jednoj teoriji, Glavni odbor treba da označi privremeno rukovodstvo, a prema drugoj treba da nastavi da radi Predsjedništvo SDS.
Status SDS u tom dijelu je poprilično jasan.
-Ako predsjednik SDS podnese ostavku, funkcija mu prestaje kad ona bude prihvaćena od strane Skupštine SDS. Ukoliko je ostavka označena kao neopoziva o njoj se neće raspravljati i smatra se da je funkcija prestala činom njenog podnošenja – piše u najvažnijem stranačkom dokumentu.
Prema ovoj logici, Šarović nastavlja da vodi SDS u nekoj vrsti tehničkog mandata, sve dok ne bude sazvana sjednica Skupštine stranke.
Skupštinu mogu sazvati predsjednik SDS, Glavni odbor i najmanje jedna trećina članova Skupštine SDS koja broji do 450 članova. Skupština bira i razrješava predsjednika SDS tajnim glasanjem.
Kandidat za predsjednika SDS može biti član SDS koga predloži najmanje pet gradskih, odnosno opštinskih odbora i/ili najmanje 50 članova Skupštine, koji Skupštini SDS podnose planirani program rada.
Listu kandidata za predsjednika SDS utvrđuje Izborna komisija.
-Za predsjednika SDS izabran je kandidat koji dobiju natpolovičnu većinu glasova prisutnih članova Skupštine SDS. Ukoliko niti jedan od kandidata nije dobio potrebnu većinu, ponoviće se glasanje za dva kandidata koja su dobila najveći broj glasova. Kandidat koji u drugom krugu dobije više glasova izabran je za predsjednika SDS – navodi se u Statutu SDS iz maja 2015.
Paralalno sa izborom novog rukovodstva, ovo će konačno biti i prilika za dublju analizu rezultata SDS, za preuzimanje odgovornosti i po dubini za loš rezultat na terebnu, kao i isticanje onih sredina u kojima SDS ipak ima dobar ili solidan rezultat.
Primjera radi, na izborima za Narodnu skupštinu RS, SDS je imala više glasova od SNSD u Tesliću, Loparama, Šamcu, Brodu, Gacku, Istočnom Starom Gradu, Ljubinju, Berkovićima, Donjem Žabaru, Istočnom Mostaru, Istočnoj Ilidži. Ponegdje je ta razlika u nekoliko glasova, a na drugim mjestima po nekoliko stotina.
Sudeći po najnovijim izbornim rezultatima, gdje je SDS za NSRS uzela samo 95.640 glasova, prava analiza u stranci odavno nije urađena. Jer, prije četiri godine imali su za isti nivo vlasti 123.515 glasova.
Podsjećamo, na da se nešto mora mijenjati još nakon lokalnih izbora 2020. javno je ukazivao predsjednik Glavnog odbora SDS, Milan Miličević.
-Reći ću nešto u medicinskom žargonu. Da bi pacijenta mogli da liječite, pacijent mora da prihvati svoju bolest. Ako je on prihvati, onda imamo saradnju i možemo napredovati. SDS mora sasvim racionalno, istinito, na organima stranke da analizira rezultate ovih izbora. Mi to nismo uradili kao stranka, dakle nismo napravili valjanu analizu izbornih rezultata ni 2016, ni 2018. Nismo našli uzroke naših problema i gubitka tih izbora. To sada ne smije da se ponovi – rekao je Miličević tada za N1.
Ova dobronamjerna izjava prije dvije godine nije bila najbolje primljena kod svih u vrhu SDS. Upravo zbog toga, Miličevićeva izjava sada još glasnije odzvanja hodnicima SDS.
