Cvijanović: Ne treba da se svrstavamo, iako nas neutralnost mnogo košta

Novoizabrani srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović istakla je da će na novoj poziciji biti otvorena za dogovor i saradnju, kolegijalni pristup, ali na način da se ne izlazi izvan Ustava BiH i nadležnosti koje su propisane Dejtonskim sporazumom.

“Za saradnju nije dovoljno da imate samo jednog člana, jer je Predsjedništvo kolektivno tijelo. Ako se svi budemo pridržavali Ustava, pazeći i na širu sliku u kojoj treba da obezbijedimo perspektivu za građane oba entiteta, ne bi trebalo da imamo problema. No, znajući koliko je do sada bilo nereda i sudara dva ili tri različita koncepta, nema pretjeranog mjesta za optimizam. To me upućuje na oprez u radu u Predsjedništvu BiH”, naglasila je Cvijanovićeva.

Ona je navela da ne želi da Predsjedništvo BiH bilo kome uzurpira nadležnost, ali ne smije se dešavati ni da se Predsjedništvu uzurpira nadležnost, kao što se dešavalo od Ministarstva inostranih poslova u Savjetu ministara BiH.

“Mnogo nereda na spoljnopolitičkom planu napravljeno je jer su u svijetu iz tog ministarstva iznošeni stavovi koje nije usaglasilo Predsjedništvo BiH. Odnosi BiH sa Srbijom su na dosta niskom nivou, problematizuju se čak i ekonomski projekti… Voljela bih da se stvari promijene, jer u regionu definitivno moramo mijenjati naše odnose i ovu sliku nesaradnje pretvoriti u sliku saradnje”, ocijenila je Cvijanovićeva.

Ona je naglasila da su potrebni dobri odnosi sa svim susjedima, a Srbija kao najvažnija, najpotentnija i najrazvijenija zemlja zapadnog Blakana je država sa kojom je saradnja neminovna.

“Srpska želi i ima tu saradnju, ali želimo da ta saradnja bude opšteprihvaćena i na nivou BiH. Mi imamo i vlastite odnose i saradnju u okviru Sporazuma o specijalnim paralelnim vezama. Taj dokument nam je dao blagodeti na osnovu kojih smo našu saradnju razgranali”, rekla je Cvijanovićeva i upitala zašto potencijal koji ima Srbija ne bi iskoristili svi u BiH?

Pri tome, dodala je ona, znamo da je Srbija dosljedno branila dejtonsku strukturu i princip dogovora svih u BiH.

“Naravno da Beograd gaji posebne emocije prema Republici Srpskoj, ali zašto bi to nekom smetalo? Odnosi BiH i Srbije treba da se poprave, a da li će se to desiti zavisi isključivo od druga dva člana. Mnogo puta smo slušali loše poruke iz Sarajeva, koje su pratili opstrukcioni potezi kojima su blokirani ekonomski projekti od kojih bi svi u regionu imali koristi, a posebno Srbija i BiH.

Ali, neko je tu sliku iz nekog razloga zamaglio. Nadam se da će se ta magla rastjerati, mada nisam naivna i znam da će za to trebati mnogo napora. Saradnja nam treba u cijelom regionu, a da li će BiH smoći snage da izađe iz ovog tijesnog okvira – ne znam. Pokušaću doprinijeti tome da se to desi, kako bi oslobodili svoje potencijale i pokazali da ovo nije samo svađalačka zemlja. Na raspolaganju sam da mijenjamo te stvari”, pojasnila je Cvijanovićeva za beogradsku “Politiku”.

Na pitanje na čemu će se zasnivati politika koju će zastupati u Predsjedništvu BiH, Cvijanovićeva je odgovorila da će biti zasnovana na onome na šta je obavezna da radi po Ustavu BiH, a to je da štiti poziciju Srpske.

“Birana sam sa teritorije Republike Srpske, za razliku od druga dva člana Predsjedništva koji su birani iz drugog entiteta, što ukazuje kakva je naša uloga. Pozicija Republike Srpske, Ustav Republike Srpske i interesi Srpske, odnosno sve ono što je potrebno uraditi da bi interesi Srpske bili zaštićeni, biće moja obaveza, koja će se ostvarivati u saradnji i koordinaciji s predsjednikom Republike Srpske, Vladom i Narodnom skupštinom Republike Srpske.

Na pitanje da li će biti promjene stava kada je riječ o odnosu prema Rusiji u kontekstu ukrajinske krize, posebno s aspekta očekivanja Evrope, Cvijanovićeva je naglasila da ona dolazi iz Republike Srpske i normalno je da će u Sarajevu zastupati ono što su zvanični stavovi institucija Srpske.

“Mi smo već odlučili da želimo da zadržimo neutralnu poziciju, a bez naše saglasnosti i sadejstva, nema zajedničkih stavova na nivou BiH, jer ova pitanja zahtjevaju konsenzus. Taj put je već pozicionaran i ta politika se neće mijenjati. Da li ćemo biti pod pritiskom da je mijenjamo i ulazimo u film koji je posebnost današnjeg svijeta – vjerujem da hoćemo.

Vidimo šta se dešava u regionu i svijetu, gdje je sve pretvoreno u političko svrstavanje. Malo ko u svijetu vodi računa o tome kako se sve to odražava na ekonomski plan i kakve nevolje donosi. Svijet je takav, ali to ne znači da i mi u potpunosti moramo biti takvi. Tražićemo prostor za sebe, u mjeri u kojoj, ovako mali, možemo da ga nađemo”, pojasnila je Cvijanovićeva.

Ona je rekla da će se Republika Srpska truditi da vodi računa o sebi i svojim interesima, ne ugrožavajući bilo koga, jer to ne želi i to ni do sada nije radia.

“To je naša jasno profilisana pozicija neutralnosti koja govori da ne treba i ne želimo da se svrstavamo. Ponavljam, pritisci su veliki i to nosi izvjesnu cijenu, tu nema nikakve dileme. Međutim, sve što biste odlučili u ovom globalnom neredu i kako god se postavili, to će nositi svoju cijenu. Pogledajte šta je na ekonomskom planu za EU donijelo svrstavanje i sankcije uvedene Rusiji, što se odrazilo i na nas koji smo upućeni na EU. Bilo bi dobro da se svijet vrati u fazu kada smo na planeti imali malo ozbiljnije diplomatije, koje su gledale kako da riješe stvari. Čini se da je sada svjetski obrazac postao kako dodati što više ulja na vatru”, ukazala je Cvijanovićeva.

Govoreći o formiranju vlasti nakon opštih izbora, Cvijanovićeva je rekla da će Republika Srpska brzo ući u formiranje nove Vlade, Budžet za narednu godinu je usvojen i prije uobičajenog termina, a želja je što prije imati i Vladu.

Ona je dodala da će ozbiljniji pregovori o konstituisanju vlasti na nivou BiH tek početi. “Slika je najčistija kada je riječ o srpskom i hrvatskom političkom korupsu jer se tu jasno vidi ko su dominantne partije koje su ostvarile ubjedljivu izbornu pobjedu. Ostaju nedoumice po pitanju bošnjačkog korpusa, vidimo tamo komešanja ko će kome preuzeti primat da uđe u formiranje vlasti. Prema sadašnjoj vizuri, vlast će činiti SNSD i HDZ BiH, a vidjećemo ko će doći iz bošnjačkog miljea”, navela je Cvijanovićeva.

Na pitanje kakva su njena očekivanja od potencijalne intervencije Kristijana Šmita u vezi sa državnom imovinom, Cvijanovićeva je odgovorila da se ne slaže sa bilo kakvim nametanjem, te da u demokratiji nema mjesta za visokog predstavnika.

“Dakle, ne slažem se ni sa jednom intervencijom nijednog visokog predstavnika. Čak i kada bi imali intervenciju koja bi pogodovala Srpskoj, principijelno se ne bih složila sa njom. Te stvari mora da rješavaju domaće institucije. Šmit je za nas nelegitiman, dok naši partneri u Sarajevu od slučaja do slučaja traže da supervizor ode ili ostane i hvale ga ili kude, u zavisnosti od toga da li im je udovoljio – što je radio stalno, izuzev u posljednjem slučaju u vezi sa izbornim zakonodavstvom”, rekla je Cvijanovićeva.

Ona je konstatovala da kolonijalni princip koji sada imamo na sceni ne može doprinijeti napretku BiH i da toga nije bilo Srbi, Hrvati i Bošnjaci bi sada sjedili i razgovarali, ali to se ne dešava jer neko uvijek ide i traži zaštitu kod supervizora, što je poražavajuće sa političke strane, ali i sa stanovišta ličnog dostojanstva.

“To je mentalna i politička provalija u koju smo nažalost zapali”, ukazala je Cvijanovićeva.

Govoreći o evropskom putu BiH, novoizabrani srpski član Predsjedništva BiH je rekla da je taj put mogao biti suštinski unazad desetak godina, ali nije, te da skepsa datira od ranijeg perioda i spoznaje da je taj proces uvijek služio da se preformulišu stvari u okviru Ustava BiH.

“Znajući da se Ustav ne može mijenjati bez saglasnosti, Brisel je žmurio kada su visoki predstavnici donosili neustavne zakone, a zatvarali su oči i kada je Ustavni sud BiH preuzeo ulogu visokog predstavnika i umjesto da štiti ustavnost počeo da nameće neustavna rješenja. Skepsa proističe iz te iskustvenosti. Kao i iz različito postavljanih uslova za različite zemlje. U Sjevernoj Makedoniji tražili su da se decentralizuje javna uprava i policija, a ovdje se tražila centralizacija tih oblasti. Nije se desilo, ali to je bio njihov pristup i to nije nešto što učvršćuje kredibilitet EU.

Žalim što je to tako, jer je EU nama važna u trgovinskom i ekonomskom smislu. Mi smo liberalizovali naše tršište, trpili smo i štetu jer smo ukidali carine kako bi se našli na tom tržištu. EU jeste uložila mnogo novca ovde, ali nije uspjela da ostane kredibilan partner. Očekivala sam da će EU stati iza zahtjeva da neizabrani stranac i strane sudije odu iz BiH, kako bismo mi sami između sebe i kroz razgovor sa Briselom bili nosioci procesa i odluka”, istakla je Cvijanovićeva.

Ona je konstatovala da je “EU trebala da bude partner, a ne da gnjavimo ovu zemlju još 150 godina zbog nečijih nada da će pritiscima i na neustavan način nasilno promijeniti ustavnu strukturu”.

“Sve su to razlozi ne samo za skepsu već i veliko razočarenje u EU. Čak i ova ponuda da sada dobijemo kandidatski status, dešava se u globalno složenom političkom trenutku i nosi svoju simboliku, ali ne vjerujem da će imati suštinski značaj”, dodala je Cvijanovićeva.

Na pitanje kakva su očekivanja od regionalne saradnje – “Otvoreni Balkan” i “Berlinski proces”, Cvijanovićeva je odgovorila da ti procesi nude velike šanse.

“‘Berlinski proces’ nam daje mogućnost da se povezujemo i infrastrukturno ojačavamo, dok u ‘Otvorenom Balkanu’ vidim više prednosti jer je riječ o domaćoj inicijativi koja bi obezbijedila ukidanje barijera za privrednike i druge pogodnosti. Ako samo vidimo redove kamiona koji stoje na granici, a znamo da sve to možemo da riješimo i napravimo uštede poslovnim ljudima, to je već dovoljan razlog da se ta inicijativa favorizuje”, rekla je ona.

Prema njenom mišljenju, “Otvoreni Balkan” je daleko sadržajniji i sa više mogućnosti od “Berlinskog procesa”, jer nudi mogućnost za nadogradnju, iako su podudarni u mnogim stvarima.

“Vraćam se na to da nam je neophodna bolja saradnja u regiji, jer nijedna zemlja ne može opstati sama, a posebno ako je u svađi sa cijelim okruženjem. U ‘Otvorenom Balkanu’ vidim sve ono što naše kolege u Sarajevu ne vide ili ne žele da vide, dok ja opet ne vidim ništa od onog od čega oni tobože strahuju. U toj asocijaciji su Sjeverna Makedonija i Albanija, vidimo da i Crna Gora mijenja svoj stav, pa ne znam kakvu smetnju pronalaze neki u BiH. No, nelogičnosti su uostalom svojstvene za ovu zemlju”, ocijenila je Cvijanovićeva.

Govoreći o izborima u SAD, Cvijanovićeva je rekla da ne očekuje neke korjenite promjene u kojima će sve biti okrenuto naglavačke, ali vidi neke stvari koje bi mogle biti suštinski važne za naš prostor, ali i za ostatak svijeta.

“Ako ćemo imati promjenu u kojoj neće biti miješanja u procese u drugim državama – a vidim da postoji prostor za takvu politiku – onda vidim dobre šanse. Znamo da u prethodnom mandatu /Donalda/ Trampa nije bilo ratnih aktivnosti. To već dosta znači za svijet. Smatram da velikih promjena u politici SAD ne bi bilo, ali vjerujem da se mogu očekivati promjene koju su dovoljno važne da doprinesu da sa Balkana prodre realnija slika do Vašingtona”, istakla je Cvijanovićeva.

 

Izvor: Nezavisne novine