Republika Srpska bi tokom naredne godine trebalo da dobije prvu slobodnu zonu koja će biti puštena u funkciju u Trebinju, za početak na 10 hektara i koja će zaposliti minimalno 200 do 300 ljudi.
Podsjećamo, Savjet ministara BiH je krajem marta prošle godine usvojio Odluku o određivanju dijela carinskog područja BiH kao „Slobodna zona Trebinje“, i to nakon što je grad Trebinje u svojstvu osnivača slobodne zone, podnio zahtjev.
Mirko Ćurić, gradonačelnik Trebinja, rekao je za „Nezavisne novine“ da je potpisan ugovor sa izvođačem radova, te da narednih dana počinju radovi na ravnanju zemljišta jer ovo područje nije ravno.
„Dobili smo od Vlade Republike Srpske iznos od 800.000 KM i to ćemo iskoristiti za ravnanje i ograđivanje zemljišta. Sigurno je da će biti potrebno još sredstava kako bi se uspostavila slobodna zona. Za početak smo zamislili da to bude na 10 hektara sa mogućnošću proširenja na 100 hektara jer je ovaj dio sve republičko, odnosno gradsko zemljište“, istakao je Ćurić, prenose Nezavisne novine.
Prema njegovim riječima, Trebinje će u narednom periodu da pronađe dodatna sredstva koja su neophodna kako bi se slobodna zona što prije stavila u funkciju.
„Putna infrastruktura je takođe neophodna. U blizini imamo struju i vodu i kako se bude realizovao ugovor, mi ćemo to sve da pratimo putnom infrastrukturom, električnom energijom i vodom. Radili smo i analizu koje bi benefite donijela slobodna zona. Već smo u pregovorima sa nekim kompanijama koje su zainteresovane za ulaganje u slobodnu zonu. Očekivanje je da bude zaposleno minimalno 200 do 300 ljudi direktno, a indirektno mnogo više“, naglasio je Ćurić.
Dodao je da slobodna zona neće biti značajna samo za Trebinje, već i za cijelu Hercegovinu, jer će biti prva takva u Republici Srpskoj.
„U blizini je granica sa Crnom Gorom, Hrvatskom i Evropskom unijom. I Federacija je blizu, tako da smatramo da je ovo jako interesantno područje, a postoje i planovi za gradnju aerodroma. Takođe, blizu su luke Ploče i Bar i sve ovo je prednost za slobodnu zonu. Nadam se da bi u narednih 18 mjeseci slobodna zona mogla biti stavljena u funkciju. Moglo je to i ranije biti, ali nam je pandemija oduzela dvije godine“, zaključio je Ćurić.
Podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH (UIO BiH) govore da su u državi trenutno aktivne i registrovane četiri slobodne zone.
„To su Slobodna zona ‘Hercegovina’ u Mostaru, koja posluje od 27. februara 1996. godine, ‘Vogošća’ u Sarajevu, koja je osnovana 15. oktobra 1999. godine, ‘Visoko’ u istoimenoj lokalnoj zajednici, koja radi od 19. avgusta 1997, te HOLC u Lukavcu, koja je posljednja počela s radom 15. aprila 2004. godine“, stoji u podacima Uprave za indirektno oporezivanje koji su ranije ustupljeni „Nezavisnim“.
Ipak, nakon usvajanja Zakona o slobodnim zonama RS, mnoge lokalne zajednice su zainteresovane za njihovo osnivanje i privlačenje što većeg broja investitora, a među njima su gradovi Gradiška, Bijeljina, Doboj, Istočno Sarajevo, te opštine Srebrenica, Šamac, Bratunac i druge, koji su pokrenuli prve korake u osnivanju istih.
